Bolesti krvnih sudova dijele se na arterijska i venska oboljenja, a često se razvijaju postepeno i dugo mogu biti bez izraženih simptoma.

Pravovremena dijagnostika ima ključnu ulogu u sprječavanju ozbiljnih i trajnih komplikacija. Među najčešćim arterijskim oboljenjima su periferna arterijska bolest, ateroskleroza, suženja karotidnih arterija i aneurizme. Ova stanja mogu dovesti do smanjenog dotoka krvi u organe i povećanog rizika od moždanog i srčanog udara.

Venska oboljenja uključuju hroničnu vensku insuficijenciju, proširene vene, duboku i površinsku vensku trombozu. Neliječena venska oboljenja mogu uzrokovati hronične bolove, otoke, promjene na koži i venske ulkuse.

Arterijska oboljenja

Arterije su krvni sudovi koji dovode krv bogatu kisikom od srca prema organima i tkivima. Arterijska oboljenja najčešće su povezana sa aterosklerozom, procesom nakupljanja masnih naslaga u stijenci krvnih sudova.

Periferna arterijska bolest (PAB)

Jedno od najčešćih arterijskih oboljenja, posebno kod starijih osoba, pušača i dijabetičara. Karakteriše je suženje arterija nogu, što dovodi do smanjenog dotoka krvi u mišiće.

Najčešći simptomi uključuju:

• Bol ili grčeve u listovima pri hodanju (intermitentna klaudikacija),
• Hladnoću stopala,
• Slab ili odsutan puls na nogama,
• Sporije zarastanje rana.

Neliječena PAB može dovesti do teških ishemijskih komplikacija i ugroziti ekstremitet.

Ateroskleroza

Sistemska bolest koja zahvata različite arterije u tijelu. Može zahvatiti:

• Koronarne arterije (srce),
• Karotidne arterije (mozak),
• Periferne arterije (noge).

Ateroskleroza je vodeći uzrok srčanog i moždanog udara. Često je dugo asimptomatska, zbog čega su preventivni pregledi izuzetno važni.

Bolesti karotidnih arterija

Suženje karotidnih arterija na vratu predstavlja ozbiljan rizik za nastanak moždanog udara. U mnogim slučajevima ne daju simptome sve dok ne dođe do prolaznog ishemijskog napada (TIA) ili moždanog udara.

Color Doppler karotida omogućava ranu detekciju i procjenu stepena suženja.

Aneurizme

Aneurizma predstavlja lokalno proširenje krvnog suda usljed slabljenja zida arterije. Najčešće se javlja na:

• Abdominalnoj aorti,
• Moždanim arterijama.

Ruptura aneurizme je životno ugrožavajuće stanje, zbog čega je rano otkrivanje od presudnog značaja.

Venska oboljenja

Vene vraćaju krv iz tkiva prema srcu. Venska oboljenja su veoma česta i često se pogrešno smatraju samo estetskim problemom.

Hronična venska insuficijencija

Nastaje zbog oslabljenog rada venskih zalistaka, što dovodi do zadržavanja krvi u nogama.

Simptomi uključuju:

• Osjećaj težine i umora u nogama,
• Oticanje gležnjeva,
• Bolove i noćne grčeve,
• Promjene boje i teksture kože.

Ako se ne liječi, može dovesti do venskih ulkusa (otvorenih rana).

Proširene vene (varikoziteti)

Vidljivo proširene i vijugave vene koje su često praćene nelagodom, bolom i oticanjem. Iako u početku mogu izgledati kao estetski problem, dugoročno predstavljaju funkcionalni poremećaj venske cirkulacije.

Venska tromboza

Duboka venska tromboza (DVT) predstavlja stvaranje ugruška u dubokim venama, najčešće nogu. Može biti praćena:

• Naglim oticanjem noge,
• Bolom,
• Crvenilom i toplinom.

Najopasnija komplikacija je plućna embolija, zbog čega je hitna dijagnostika od presudnog značaja.

Površinski tromboflebitis

Upala površinskih vena praćena stvaranjem ugruška. Iako je manje opasna od DVT-a, zahtijeva stručnu procjenu jer može napredovati.

Zašto je angiološki pregled važan?

Mnoga arterijska i venska oboljenja mogu se uspješno kontrolisati ili usporiti ako se otkriju na vrijeme. Color Doppler ultrazvuk omogućava:

• Ranu dijagnozu,
• Praćenje toka bolesti,
• Procjenu rizika od komplikacija,
• Pravovremeno upućivanje na dalju terapiju.