Kada se treba javiti kardiologu?

Kardiološki pregled se preporučuje ako imate bol ili pritisak u prsima, lupanje ili preskakanje srca, kratak dah, vrtoglavicu ili nesvjesticu, oticanje nogu, povišen krvni pritisak ili porodičnu historiju srčanih bolesti.

Koje su najčešće bolesti srca?

Najčešće kardiološke bolesti uključuju koronarnu bolest srca, arterijsku hipertenziju, srčanu slabost (zatajenje srca), poremećaje srčanog ritma (aritmije), bolesti srčanih zalistaka te upalne bolesti srca poput miokarditisa i perikarditisa.

Da li su bolovi u prsima uvijek znak srčanog udara?

Ne. Bol u prsima može biti mišićnog, želučanog ili plućnog porijekla, ali svaki novi, jak ili neuobičajen bol u prsima zahtijeva ljekarski pregled radi isključenja srčanog uzroka.

Koliko traje kardiološki pregled?

Kardiološki pregled u prosjeku traje 45–60 minuta i uključuje razgovor s pacijentom, fizikalni pregled, EKG te ultrazvuk srca po potrebi.

Šta znači lupanje ili preskakanje srca?

Lupanje ili preskakanje srca može biti bezazleno, ali može ukazivati i na srčanu aritmiju, naročito ako je praćeno vrtoglavicom, slabošću ili nesvjesticom.

Šta je normalan krvni pritisak?

Normalne vrijednosti krvnog pritiska iznose oko 120/80 mmHg.

Kada govorimo o hipertenziji?

O hipertenziji govorimo kada su vrijednosti krvnog pritiska iznad 140/90 mmHg u više uzastopnih mjerenja.

Da li stres utiče na srce?

Da. Hronični stres povećava rizik od hipertenzije, aritmija i koronarne bolesti srca.

Da li se srčane bolesti mogu spriječiti?

U velikoj mjeri da. Prevencija uključuje zdravu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i periodične kontrole.

Da li moram doživotno piti terapiju?

U mnogim slučajevima da, ali se terapija individualno prilagođava i redovno kontroliše u dogovoru s kardiologom.

Da li mogu vježbati ako imam srčanu bolest?

U većini slučajeva da, ali isključivo nakon prethodne kardiološke procjene i uz prilagođen program fizičke aktivnosti.

Šta je strain analiza srca?

Strain analiza je napredna ultrazvučna metoda kojom se mjeri deformacija srčanog mišića i otkrivaju rani znaci oštećenja srca.

Koja je razlika između HFrEF i HFpEF?

HFrEF označava smanjenu ejekcionu frakciju i oslabljenu kontrakciju srca, dok HFpEF podrazumijeva očuvanu ejekcionu frakciju, ali poremećeno punjenje srca.

Šta je fibrilacija atrija i zašto je opasna?

Fibrilacija atrija je najčešća srčana aritmija koja povećava rizik od moždanog udara zbog stvaranja krvnih ugrušaka.

Kada se radi transezofagealni ultrazvuk srca (TEE)?

TEE se radi kod sumnje na ugrušak u srcu, bolesti zalistaka, infektivni endokarditis, bolesti aorte ili kada je potrebna detaljnija evaluacija srca.

Da li anksioznost može imitirati srčani problem?

Da. Simptomi anksioznosti i napada panike često liče na srčani udar, ali je pregled neophodan radi sigurnosti.

Koji su važni laboratorijski nalazi za srce?

Najvažniji su troponin, BNP ili NT-proBNP, kao i vrijednosti holesterola, triglicerida, LDL-a i šećera u krvi.

Da li pametni satovi mogu otkriti aritmije?

Mogu ukazati na sumnju na aritmiju, ali ne mogu zamijeniti kardiološki pregled.

Kada je potrebna koronarografija?

Koronarografija se radi kod sumnje na značajna suženja koronarnih arterija.

Da li su srčane bolesti kod žena drugačije?

Da. Žene često imaju atipične simptome poput umora, mučnine ili osjećaja gušenja.

Koliko često treba raditi kardiološki pregled?

Zdrave osobe se preporučuje kontrolisati svakih 1–2 godine, dok osobe sa srčanim bolestima trebaju kontrole prema preporuci kardiologa.